Istorija
„Osveti ih istinom svojom, Riječ je Tvoja istina.”
Isus Hristos (Jovan 17,17)
100+
godina postojanja u Crnoj Gori
Učenje Svetog pisma o povratku Spasitelja, Gospoda Isusa Hrista, koji ima najviše mjesto u obožavanju, a koje je on ostavio Apostolskoj crkvi i svim hrišćanima, zauzima posebno mjesto u životu adventističkih hrišćana. Vrijeme u kojem će se Isus vratiti na Zemlju po svoje sljedbenike bilo je pitanje koje su postavili sami Isusovi učenici, u vrijeme Njegovog boravka na Zemlji. Budući da se On nije vratio tako brzo, kako su očekivali prvi hrišćani, uzvišena ideja počela je da gubi važnost u hrišćansko svijetu. Rađanjem protestantskog pokreta ponovo je oživila misao o Hristovom povratku, jer su vjernici počeli da se vraćaju biblijskom učenju.
Veliki fizičar i naučnik Isak Njutn (1642-1727) bio je među prvim značajnim istraživačima vremena i proročanstava o povratku Isusa Hrista.
Posebno mjesto u tom smislu imalo je proročanstvo proroka Danila zapisano u osmom poglavlju u 14. stihu njegove knjige u kome je najavljeno očišćenje Nebeske svetinje po isteku dvije hiljade i tri stotine godina. Veliki broj tumača ovog proročanstva, pa i sam Isak Njutn, složili su se da ovo proročanstvo doseže do sredine 19. vijeka. Vjernici iz različitih Crkava okupili su se u to vrijeme oko tog značajnog saznanja da će se Isus uskoro vratiti na Zemlju. Mnogi čekaoci bili su obeshrabreni kada je došao i prošao najavljivani dan Hristovog povratka, a On se nije pojavio na nebu. Svi ovi događaji iznjedrili su poseban pokret revnosnih istraživača Biblije nastao od vjernika koji su poticali iz različitih crkava. Među značajnim imenima treba spomenuti kapetana Džozefa Bejtsa, Džejmsa i Elen Vajt, spisatelje koji su imali značajan doprinos u razvijanju Crkve koja se rađala. Tako je nastala nova hrišćanska crkva protestantskog usmjerenja koja je 1863. godine uzela ime Seventh-day adventist church – Crkva čekalaca sedmog dana. Sam naziv ukazuje na to da osim naglaska da su hrišćani koji čekaju da se Isus vrati, oni čekaju da se vrati i vrijeme u kome će Subota kao sedmični dan, dan odmora i uspomena na Božje stvaralačko djelo dobiti odgovarajuće mjesto koje treba da ima u životu svih hrišćana.
U Evropi se brzo umnožava broj vjernika crkve, koji su istinu o Suboti kao uspomeni na stvaranje prihvatili na prelazu iz 19. u 20 vijek.
Prvi za sada poznati vjernik Hrišćanske adventističke crkve (Crkve adventista sedmog dana) u Crnoj Gori je propovjednik Đorđe Kalezić, koji je kršten 11.01.1920. godine u Pragu, gdje se u to vrijeme nalazio na studijama.
