Piše: Đurđica Ćorić

Evanđelisti, kako objašnjava pastir Staniša Šurbatović, Božić slave 7. januara, ali ne praktikuju paljenje badnjaka, iako nijesu protiv tog običaja ukoliko onaj ko to radi poznaje Boga. Adventisti s druge strene, kako navodi starješina te crkve Radovan Aćimić, slave Bozić, ali ga ne vezuju za jedan dan.

PODGORICA – Praznik rođenja Isusa Hrista manje vjerske organizacije u Crnoj Gori obilježavaju drugačije od tradicionalnih crkava. Neke se vezuju za dan Isusovog rođenja, određen julijanskim i gregorijanskim kalendarom, dok drugi 25. decembar i 7. januar odbacuju kao precizne datume, navodeći da u Svetom pismu nije naznačeno kada je Isus tačno rođen. Međutim, slažu se u jednom – onaj ko slavi Božić mora istinski da poznaje Boga.

Evanđelisti

Pastir Evanđeoske crkve Staniša Šurbatović za Pobjedu objašnjava da u toj vjerskoj zajednici Božić proslavljaju 7. januara, iako smatraju da to nije određen praznik u Svetom pismu. Ali, svakako mislimo, kako je dodao, da je dobro da se sjetimo rođenja Isusa.

Evanđelisti, kako objašnjava Šurbatović, ne praktikuju paljenje badnjaka, ali nijesu protiv tog običaja ukoliko onaj ko to radi poznaje Boga.

– Ljudi me često kao teologa pitaju kako da proslave Božić, a ja volim da napravim poređenje. Kada razgovaram sa djecom pitam ih kada idu na rođendan da li idu kod nekoga koga poznaju ili ne poznaju. Naravno, djeca odgovore kod nekog koga poznaju. Da bi slavili Božić prvenstveno treba da poznajemo Boga. Ako poznajemo Boga, kroz Isusa Hrista, onda su i običaji u redu. Ali ako imamo običaje poput badnjaka, a ne poznajemo Isusa, onda ne možemo ni da slavimo Boga. Mi u Evanđeoskoj crkvi ne palimo badnjak, ali nijesmo protiv tog običaja ukoliko oni koji to rade istinski poznaju Hrista – kazao je Šurbatović.

Evanđelisti se 7. januara, kako dodaje, okupljaju i pjevaju božićne pjesme i razgovaraju o rođenju Isusa Hrista.

Adventisti

Adventisti ističu da rođenje Hristovo slave duhom, ali ga ne vezuju za datum. Starješina Adventističke crkve Radovan Aćimić za Pobjedu kaže da dan Hristovog rođenja nije zabilježen u Svetom pismu, niti u istoriji.

– To nije ni 25. decembar niti 7 .januar. Apostoli i ranohrišćanska crkva nijesu slavili Božić, koji se u hrišćanstvu proslavlja tek od četvrtog vijeka – rekao je on.

Aćimić navodi da mu se čini da je danas, bez obzira na datum, zaboravljen i izgubljen pravi smisao Božića i Hristovog poslanstva.

– Jer se zaboravlja suština, a formi kao što su jelka, badnjak, položnik i poklon posvećuje pažnja – smatra Aćimić.

Grijeh koji je, kako dodaje, postao svojstven stanovnicima ove planete izmijenio je prirodu i sistem odnosa na zemlji.

– Ne postoji ništa – osim sebičnog čovjekovog srca koje živi samo za sebe. Bog je ljubav. Samo ljubav može da probudi ljubav. Poznavati Boga znači ljubiti ga. Bog je ovom svijetu govorio posredstvom prirode, simbola i slika, preko patrijaraha i proroka. Ali, ipak, čovječanstvo je moralo da dobije pouke ljudskim jezikom. Da bi grešnim stvorenjima i anđelima Bog otkrio sebe, poslao je na ovaj svijet svoga Sina Isusa Hrista, kao poslanika božanske milosti – kaže Aćimić.

Važno je da shvatimo da nam je, kako ističe Aćimić, božiji neizrecivi dar – Emanuilo s nama Bog ponuđen za čitav život, a ne samo za jedan dan.

– Mi smo pozvani da dopustimo Hristu da se useli u naša srca svojom ljubavlju i blagodaću za danas i vječnost. Eto, to je razlog što slavimo Božić, ali ga ne vezujemo za jedan dan – kaže Aćimić.

Izvor: www.pobjeda.me